2005. je ovdje bio glečer!

Lokalna mjesta pod klimatskom krizom i nasa budućnost

Kako mogu izgledati mjesta zahvaćena klimatskom krizom?

Ljeto 2021. bilo je puno ekstremnih događaja u svijetu. Činilo se da su se ove godine prirodne katastrofe poput vala kotrljale po Austriji i okolici. U ljeto je tornado prošao kroz češka sela oko 80 km od Beča, ubivši ljude, povrijedivši dvije hiljade ljudi i oštetivši hiljade kuća. U ljeto 2021. nekoliko ljudi je izgubilo život zbog poplava u Salzburgu. Šumski požar u Donjoj Austriji izazvao je veliki alarm sa 26 vatrogasnih vozila i 350 hitnih službi. Austrijskim glečerima prijeti smrt. Ovo su samo neki od događaja koji su se dogodili u Austriji u ljeto 2021.

Za razliku od drugih kontinenata, na kojima se klimatska kriza osjeća već decenijama, ona u Evropi tek ubrzava. Polako je klimatska kriza potpuno preuzela Evropu u svoje ruke.

Kako mogu izgledati mjesta zahvaćena klimatskom krizom? Gdje se osjeti klimatska kriza na našim prostorima? Izložba želi ponuditi različite perspektive za ova pitanja i dati prostor za vaša razmišljanja. Postavljena pitanja opisana su različitim umjetničkim pristupima.

Fotografije su nastale tokom Sebastijanove foto turneje u prve dvije sedmice avgusta 2021. godine. Išao je biciklom i javnim prijevozom do Donje Austrije, Češke i Großklockner grupe.

Serija fotografija napravljena je s namjerom da pokaže da se klimatska kriza nigdje drugdje ne dešava u smislu lokacije i vremena. Odvija se ovdje i sada. Svako bi to mogao primijetiti, ali mi to potiskujemo i mediji rijetko izvještavaju o tome dok je politika zaokupljena sobom.

Izložbom se želi izbjeći stvaranje straha, iako je ovo pokušaj bez šansi za uspjeh. Glavna stvar kod klimatske krize je da stvara strah na različite načine. Ali na nama je i da shvatimo svoje strahove i da smanjimo klimatsku krizu ovdje na licu mjesta. Veliki broj rješenja već je na stolu. Uzmimo to zajedno i zajedno učinimo trenutne, ali i ključne korake.

Klimatske informacije

Decenijama je poznato da se sagorevanjem fosilnih goriva kao što su ugalj i nafta proizvodi ugljen dioksid (CO2). CO2 i drugi gasovi staklene bašte akumuliraju se u atmosferi i dovode do globalnog efekta staklene bašte, što rezultira globalnim zagrijavanjem. Trenutno je prosječna globalna temperatura porasla za 1,2 stepena Celzijusa u odnosu na sredinu 19. vijeka (2021.) – u Austriji za oko 2 stepena Celzijusa. U 2015. godini, na COP21, zemlje svijeta su se obavezale da će ostati znatno ispod 2 stepena Celzijusa do 2050. godine – po mogućnosti ne više od 1,5 stepena Celzijusa. Globalna zajednica se trenutno kreće ka preko 2 stepena Celzijusa. COP26 će se održati u Glasgowu u oktobru 2021. Ni ona neće moći ponuditi nikakva rješenja. Za našu budućnost i sami moramo postati kolektivno aktivni.

Prikazan je klimatski sat. To je Twitterbot koji prikazuje preostali CO2 budžet u svijetu, vrijeme koje mu je preostalo i udio obnovljive energije u energiji proizvedenoj širom svijeta.

Koliko stepeni globalnog zagrijavanja ćete još doživjeti?
Odstupanje od srednje vrijednosti za godine 1850-1900 prema IPCC scenariju sa srednjim emisijama

Šta klimatska katastrofa znači za nas ljude

Debela linija prikazuje 5-godišnju srednju vrijednost globalnih temperaturnih anomalija (NOAA). Isprekidane linije pokazuju percentile predviđanja globalnog zagrijavanja prema Raftery et.al, 2017. Crna linija ispod je prosjek za 20. vijek. Inspirisan The Guardian; Grafikon: Gregor Aisch, Datawrapper; Dobijte podatke: Kreirano pomoću Datawrapper

Poglavlje 1

Suša i potkornjaci

Austrijske šume su pod stalnim stresom. Suša i vrućina imaju ogroman uticaj na njihovo stanje. Oni slabe imunološki sistem drveća. Ako stabla na ovaj način dosegnu svoje granice, zaštitni mehanizmi im otkazuju i više ne mogu odbiti štetočine. Potkornjaci iskorištavaju oslabljeno drveće kako bi osigurali leglo za razmnožavanje i hranu za svoje potomstvo. Nakon što su drveće “otvorile” bube, drugi organizmi mogu prodrijeti i ubrzati biološki ciklus u fazi raspadanja.

Zbog velike količine posla u šumi i oko nje, efekti se mogu polako smanjiti i usporiti. Pored nekoliko mjera međusobnog povezivanja, drveće se i dalje brzo uklanja iz šuma kako bi se smanjio potkornjak i njegov prehrambeni materijal. Ovo stvara gole površine koje danas izgledaju kao široke livade. Na ovim površinama se pokušava zasaditi nova stabla.

Fotografije prikazuju različite perspektive oštećenih stabala i šuma – od tunela za napajanje do šume posečene iz nužde. Ove slike iz Donje Austrije nisu dostupne samo u cijeloj Austriji, već i u cijeloj srednjoj Evropi, a globalno zagrijavanje će i dalje pogodovati umnožavanje potkornjaka

  • Georgiwald bei Raabs an der Thaya
    48.861554, 15.484650
  • Tannholz bei Raabs an der Thaya
    48.834216, 15.510650
  • Vorderwald bei Wöbling NÖ
    48.325278, 15.539639

Voz i biciklo

Poglavlje 2

Suša i šumski požari

Klimatska kriza dovodi do porasta temperaturnih rekorda svaki dan i tokom cijele godine. 2021. je bila još jedna rekordna godina za požare na Zemlji. Na istoku Austrije bilo je i nekoliko šumskih požara. Na primjer, požar u Föhrenwald-u u blizini St. Egydena pokrenuo je veliki alarm sa 26 vatrogasnih brigada i 350 hitnih službi. Zbog brze i intenzivne upotrebe okolnih vatrogasnih jedinica, površina požara iznosila je samo 8 hektara.

Požari u drugim dijelovima svijeta bili su vrlo različitih razmjera. Požari u Grčkoj (107.000 ha) i Turskoj (175.000 ha) uništili su površine koje su skoro tri puta veće od Beča. Najveći požari u 2021. godini bili su u Rusiji (4.600.000 ha). Tamo su gorjeli požari gotovo kao cijela Austrija.

Suša je osnovni uzrok brzog širenja šumskih požara. Žeravica iz prethodnih požara ili ljudska pomoć su upaljači vatre. U borovoj šumi kod Sent Egidena postoji opasnost od stare svijetlece municije, koja se rasprostire u šumi i polako se raspada i pali kada dođe u dodir sa vazduho.

Dodatne informacije o šumskim požarima dostupne su na BOKU fireblogu: https://fireblog.boku.ac.at/

Poređenje područja šumskih požara

Föhrenwald St.Egyden am Steinfeld
47.771235, 16.146570

Voz i biciklo

Poglavlje 3

Glečer

Krajem 2019. godine austrijsko alpinističko udruženje promijenilo je jezik zbog klimatske krize. “Jezik ima moć, jezik stvara svijest.” Umjesto da kažu “povlačenje i gubitak glečera” , oni govore o “približavanju smrti glečera”. Više od 120 godina austrijsko alpinističko udruženje uzima u obzir led u takozvanom izvještaju o glečeru. U budžetskoj godini glečera 2017/18, 89 od 93 glečera je bilo u povlačenju – četiri su ostala stabilna. Najljepšim vrhovima Alpa može se diviti u online arhivi glečera. Postoje uporedne slike koje pokazuju povlačenje glečera tokom decenija.

Ovdje prikazane fotografije snimljene su u avgustu ove godine. Oni prikazuju Pasterze na Großglockner Hochstraße iz različitih perspektiva. Svim slikama je zajedničko da je glečer nekada bio mnogo veći. Može se jasno vidjeti gdje je glečer nekada bio, prije otprilike 16 godina. Osim toga, približavanje smrti glečera ima za posljedicu da se vječni led otapa i kamenje labavi, što uništava staze i prilaze kao i alpske građevine. Putem Hochalpenstraße, turisti mogu gotovo samo da stignu i posmatraju razvoj približavanja smrti glečera sa individualnim, fosilnim transportnim sistemom.

Pasterze 1992 (Foto: H. A.)

Pasterze bei der Franz-Josef-Höhe, Grossglockner Hochalpenstraße
47.079148, 12.735538

Vozom i autobusom

  • Javni prevoz do Franz-Josef-Höhe dostupan je samo iz Heiligenbluta (Koruška) od juna do septembra
  • Putovanje vozom do Zell am Seea, a zatim „Glocknerbusom“ do Franz-Josefa Höhea
  • Povratak iz Heiligenbluta u Beč autobusom i vlakom

Poglavlje 4

Oluja

Ovog ljeta tornado se kretao oko 80 km od Beča kroz češka sela od Hruškog do malog grada Hodonína. Povukao je ljude u smrt, ozlijedio je dvije hiljade ljudi i oštetio hiljade domova. Čišćenje nakon oluje se nastavlja do danas. Mesta za trpezarijskim stolom će uvek biti prazna.

Fotografije su nastale 6 sedmica nakon tornada. Slike od dana katastrofe mogu se naći na internetu.

Nije moguće tvrditi da je uzrok gobalno zagrijavanje. Ono što je sigurno je da globalno zagrijavanje uzrokuje sve više ekstremnih vremenskih pojava, koje dovode do prirodnih katastrofa poput jakih kiša i tornada. Sve novčano zahtjevnije prirodne katastrofe dešavaju se u sve kraćim vremenskim periodi.

Dodatne informacije (na češkom) o toku tornada kao što su slike i karte: Link.

Hrušky, Moravská Nová Ves, Mikulčice, Hodonín (Češka Republika)
48.793811, 16.971659

Voz i biciklo

Prikazan je broj vremenskih i klimatskih katastrofa vrednih više milijardi dolara (uključujući tropske ciklone, šumske požare, toplotne talase, suše, poplave i velike oluje) koje svake godine muče Sjedinjene Države. Njihov broj se povećao – sa prosječno 3 događaja godišnje u 1980-im na 12 događaja godišnje u 2010-im.

Također sugerira da se prosječno vrijeme između katastrofa vrijednih više milijardi dolara – vrijeme za pomoć zajednicama širom zemlje da se oporave – smanjilo sa 82 dana u 1980-im na prosječno 18 dana u posljednjih pet godina (2016-2020). Link

Poglavlje 5

Dorado-ulje

Sve je počelo kratkom vožnjom biciklom kroz južni Weinviertel. Naftne pumpe vire iz zemlje kao pečurke. Podsjećaju na teksaška polja naftnih pumpi viđena na televiziji. Ali sve je u Donjoj Austriji. Nakon kraćeg istraživanja, na internetu se može naći obilazak uljanog Dorada. Nestvarne situacije izlaze na vidjelo tokom ove turneje. Četvrt koju su preuzeli fosilna goriva i povezane kompanije. Tu su pumpe za ulje i oprema iz naftne industrije upravo u centrima gradova koji su postali umjetnički projekti. Cijele avanturističke biciklističke staze su sponzorisane od OMV-a i nekritički ukazuju na „crno zlato“. Avanturističke staze su popločane od stare opreme iz naftne industrije, kao što je RAG Austria AG. Istoriju uvijek treba čuvati, ali ona nikada ne smije nereflektivno zauzimati javni prostor. To nedostaje na svim mjestima i izložbama u južnom Weinviertelu. U vremenima klimatske krize njeguje se kontradiktorno lokalno ponašanje. Fosilne industrije širom svijeta rade protiv naše budućnosti.

Gänserndorf, Matzen, Prottes, Zistersdorf, Neusiedl (Weinviertel NÖ)
48.340621, 16.732003

Voz i biciklo

Poglavlje 6

#lobaubleibt

Mjesta klimatske krize su raznolika. Postoje direktna djelovanja na ljude i prirodu. To mogu biti i uzroci klimatske krize, jer su okidač za ovaj svjetski fizički proces. Neki od uzroka su udaljeni od velikih naseljenih područja. Drugi su nam pred očima.

Klimatske krize postoje tamo gdje se trebaju realizirati CO2-megaprojekti koji uništavaju nacionalne klimatske ciljeve i blokiraju budućnost mladih ljudi. U Austriji je saobraćaj najveći CO2 problem. U poređenju sa drugim uzročnicima, brzo se širi. Umjesto da preduzme jasne kontramjere, država zaista ponovo ubrzava i gradi autoputeve. Vrijedno tlo je zapečaćeno generacijama.

“Očuvajmo rezervate prirode! Revolucija prevoznih sredstava je potrebna odmah!” To je moto pokreta koji stoji iza sprečavanja gradnje austrijskog CO2 mega-projekta: gradske autoceste i tunela Lobau.

Kada nepravda postane ispravna, otpor postaje dužnost. Osim lokalnog stanovništva, u protestni kamp su uključeni i mnogi mladi. Kamp je izraz zajedničke društvene i političke akcije. Saznajte više i pogledajte. https://lobaubleibt.at/

AŽURIRANJE (01.12.2021.): Sve mjere planiranja i izgradnje za tunel Lobau su obustavljene, rekao je ministar prometa Gewessler.

AŽURIRANJE (01.02.22): Okupacija #Hausfeldstraße je očišćena sa velikim brojem policije i srušeni su stambeni objekti.

Stadtautobahn – Besetzte Baustelle (Wien Hausfeldgasse)
48.232365, 16.486359

Javni prijevoz

Poglavlje 7

Uzroci

Kriza je stanje neravnoteže. Svijet je razdrman i ne vraća se u svoje prethodno uravnoteženo stanje. Još nezapamćenom brzinom i razmjerom, klimatska kriza predstavlja prijetnju ljudima i biodiverzitetu. Ovu opasnost trebamo zaustaviti tako što ćemo smanjiti njene uzroke i, najbolje od svega, eliminirati ih. Ali koji su njihovi uzroci?

Uzroci klimatske krize se javljaju na različitim nivoima, a svi su isprepleteni u našem društvu. Različiti nivoi su predstavljeni uz pomoć sito štampe. Radovi također daju prostor gledaocu da razmisli o uzrocima. U kakvom smo odnosu prema njima? Kako ih se možemo riješiti?

Postaje jasno da ne postoji jednostavno objašnjenje, a samim tim ni rješenje za uzroke i da smo za okončavanje klimatske potrebni mi svi, kao cijelo društvo.

Sito štampa umjetničkih djela Lupre & Miskela, štampano u studiju Megafauna

Poglavlje 8

Kolektivno se aktivirati

Vodič korak po korak koji će vam pomoći da pronađete vlastita jedinstvena i intersekcijska rješenja za klimu.

Svi mi možemo pozitivno uticati na našu planetu, ako mjere predstavljaju odraz našeg talenta, privilegije, zajednice i identitete.

Možete da objavite i podijelite sve doprinose, ali molimo vas da navedete sve sardnike:

Istraživanje, inspiracija i citati @ayanaeliza & @mary.heglar

Dizajn @nicarpenter

Koncept i dijagrami @pattiegonia

Bildquellen von oben links nach unten rechts (CC BY-SA 2.0): Valerie Keller, System Cahnge, not Climate Change! (SCnCC), SCnCC, SCnCC, SCnCC, SCnCC, Mario Burbach

Poglavlje 9

Dodatno

Lzložbe

Predizložba Pireneji septembar 2021

Beč, oktobar 2021

Social Media Accounts

Prijedlozi za račune na društvenim mrežama za ljude i grupe sa proširenim pogledom na svijet
FFF MAPA Telegram, IG, Twitter) Most Affected Peoples and Areas = am meisten betroffene Völker und Gebiete
Barbara Laa (AUT, Twitter): Nachhaltiger Transport, Raumplanung, System Thinking
Barbara Blaha (AUT, Twitter, IG): Autorin, Journalistin, Soziales, Wirtschaft
Sina Reisch (DEU, IG, Twitter, Youtube): Klimagerechtigkeit, Feminismus, Antikapitalismus
Maja Göpel (DEU, Twitter): Politökonomin, Transformationsforscherin, Nachhaltigkeits- & Gesellschaftswissenschaftlerin und Campaignerin
Emilia Zenzile Roig (FRA, Twitter) Intersektionalität und Antidiskriminierung
Cécile Lecomte (FRA, DEU, Twitter): freie Journalistin, Umwelt, Klettern, Rollstuhl, Klima
Viktoria Spielmann (AUT, IG, Twitter): Soziales, Feminismus, Antifaschismus
Verena Mischitz (AUT, Twitter): Video-Journalistin
Veronika Winter (AUT, Twitter): Klimagerechtigkeit, Transformation, Bildung
Dr. Vandana Shiva (IND, Twitter): Umweltschutz, biologische Vielfalt, Frauenrechte und Nachhaltigkeit
Clara Porák (AUT, Twitter) Klima, Journalismus
Agnes Zauner (AUT, Twitter) Klima- und Umweltschutz, Menschenrechte, Handel
Julia Steinberger (CHE, Twitter): Soziale Ökologie und ökologische Wirtschaft
Payal Parekh (IND, USA, CHE, Twitter): Klimagerechtigkeit, Schutz von Menschen und Planeten, Mediensprecherin
Tonny Nowshin (BGD, DEU, Twitter): Wirtschaft, Klimagerechtigkeit, Degrowth, Antirassismus, Kolonialismus
Kathrin Henneberger (DEU, Twitter): Klimagerechtigkeit,
Vanessa Nakate (UGA, IG, Twitter); Klimaschutz
Kumi Naidoo (ZAF, IG): Klimagerechtigkeit, Menschenrechte
Leah Thomas (USA, IG): Intersektioneller Umweltschutz, BLM, Kommunikation
Sônia Guajajara (BRA, IG): Umweltaktivistin, Menschenrechtsaktivistin, Stammesführerin der Guajajaras und Politikerin
Célia Xakriabá (BRA, IG): Umweltaktivistin, Menschenrechtsaktivistin und eine Führungspersönlichkeit des indigenen Volks Xakriabá.
Klimareporter.in (AUT, Twitter): Journalismus, Klimaschutz
Our Climate Voices (OCV) (USA, IG): Klimagerechtigkeit, Storytelling
Fire Drill Fridays mit Jane Fonda (USA, IG): Klima
JunepA (DEU, Twitter): Junges Netzwerk für politische Aktionen
Our Changing Climate (USA, IG, Youtube) Video Essays zur Beziehung zwischen Menschheit und der natürlichen Welt
Kauz Werkstatt (AUT, IG): Klima, Arbeit, Zukunft, Bildung
Loam (USA, IG): Bewegung mitfühlender und kreativer Aktivisten, die danach streben, sich gegenseitig zu unterstützen, während sie im Herzen der Klimakrise ihren Halt finden
For The Wild (USA, IG): Podcast zur Geschichte der Menschheit, Recht auf Boden, intersektionelles Storytelling
Slow Factory (USA, IG): Menschenrechte, Umweltgerechtigkeit, Innovation, Bildung, Systemdesign, Kampagnen
Weitere Personen
Rebecca Solnit (USA, Guardian): Schriftstellerin, Journalistin, Umweltschutz, Menschenrechtsfragen

Kontakt

Otisak

Koncept izložbe: Sebastian Kühle
Fotografije: Sebastian Kühle & siehe Bildbeschreibungen

Sitotisci: Lupre & Miskela, gedruckt im Studio Megafauna

Dizajn web stranice: Joël Foramitti

Grafika: siehe Bilder

Tekstovi: Sebastian Kühle & Lia

Übersetzungen:
SK, RB, O
Promoviranje